06 pro August Šenoa pokazal je i dokazal kak’ se voli Zagreb
6. prosinca 2021.
Piše: Matea Mitak
Sladopekarov sin August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. Ovaj mu je tekst posvećen jer je pokazao i dokazao kak’ se voli Zagreb. Život mu se ugasil prije 140 let, točnije 13. prosinca 1881.
Od Češke do Vlaške
Podrijetlom iz Češke, njegova je familija došla u Zagreb di se Šenoa rodil 14. studenoga 1838. na kućnom broju 43 Vlaške ulice.
Tatek mu je bil sladopekar, slastičar, pri biskupskome dvoru. Kad je strašan potres zadesil Zagreb 1880., Šenoa se jako fizički angažiral oko grada i Zagrepčanaca, pa se razbolil i zbog nepostojanja antibiotika, prešel.
Preminuo je od upale pluća, a vjeruje se da ju je zadobio tijekom izlaganja jakoj hladnoći dok je pomagao unesrećenim građanima od potresa.
I tam di je zrasel, u (staroj) Vlaškoj ulici, podignut mu je spomenik. On je denes naslonjen na stup i mirno promatra kaj se događa.
View this post on Instagram
Zagreb, ako i teško ranjen, stoji i živi
Bilo je jutro, 7 sati i 33 minute, 9. studenoga 1880. Zatresao je Zagreb potres jačine 6.3 stupnja po Richeru.
U prvih 24 sata od potresa, na Glavnom je kolodvoru prodano 3800 putničkih karata. Zanavek nam ostaje njegova rubrika iz Vienca u kojoj piše o svojem doživljaju te katastrofe:
„Hodasmo omamljeni, bliedi, vručica nas tresla, živci kao da će nam popucati, hodasmo po svetom tlu našega zavičaja poniknute glave, noseći u srdcu, da će nam pod nogama zinuti grob, da će se domovi, gdje smo se rodili, gdje smo sa svojim milima trajali sretne dane, oboriti na nas, da će nas zakopati. *** Ni jedna kuća nije se srušila: nema ni deset između 2000, a u kojima se ne bi moglo stanovati… Zagreb, ako i teško ranjen, stoji i živi…“
Podrška Zagrepčanima i Zagrebu
Ohrabrival je on svoje Zagrepčance, kak’ su neuništivi, da se buju zvekli iz te nedaće. Bio je vezan uz sve kaj se u Zagrebu događalo.
Danonoćno je obilazil ruševine, penjal se na najže (tavane) razruženih kuća, osećal je moralnu dužnost smjestiti ljude koji su ostali bez domova jer zima se bližila.
Počasni građanin Zagreba
Njegovo carsko i kraljevsko veličanstvo Franjo Josip za zasluge oko skrbi poslije potresa Šenou odlikuje priznanjem. Proglašen je u rujnu 1881. počasnim građaninom Grada Zagreba.
View this post on Instagram
Noćni tip
Vratimo se još više u prošlost. Kad je mladi August tek započinjal svoju plodonosnu karijeru.
Nakon školovanja u Pragu, vratil se u rodni Zagreb i počel delati k’o publicist i književnik. To mu je bil hobi, jer je kao stalan posao radil onaj bilježnika u gradskom magistratu.
Po zanimanju je bil pravnik. Kak’ mu je to oduzimalo većinu dana, Šenoa je pisal noću. Uprav taj posel mu je dal inspiraciju za prvi hrvatski povijesni roman, Zlatarovo zlato.
Imal je pristup gradskom arhivu, di je našel štofa (materijala) za taj roman inspiriran poviješću Zagreba.
Preko dana, on bi vodil nadzor nad 16 cehova, otpremal poslove seoskih zadruga u selima okoli Zagreba, upravljal je socijalnom skrbi i poslovima Uboškog zavoda, građevinarskog redarstva i političke referade.
Delal je posel petorice, a prek noći pisal za Vienac, ili radil na Branki, Seljačkoj buni itd.
Bijela ruža u Turopolju
Ljubavni život dragog Augusta počinje shodno tom vremenu, na jednom građanskom balu. Tam u Velikoj Gorici, na balu imena Bijela ruža, upoznal je svoju buduću ženu, turopoljsku ljepoticu Slavu Ištvanić, kćer tamošnjeg plemića Đure. Ljubav je niknula baš kao bijela ruža u proljeće.
No, strogi punac, nije dal mladima ženiti se dok Šenoa ne najde ozbiljni posel. Ljubavnike je odvajala daljina. On je bil u Zagrebu, ona u Velikoj Gorici.
Često je znal šetati do obale, pa čeznutljivo gledati drugu stranu.
View this post on Instagram
„O moj stole birokratski“
U službu gradskog bilježnika August je došao zbog svoje Slave, time zadovoljivši uvjet plemenitog Ištvanovića.
Na svojem je uredskom stolu u magistratu napisal:
„O moj stole birokratski,
Ljuto li si meni drvo,
Oteo si meni tatski
Čilih ljeta doba prvo.“
Šenoino doba (1868.-1881.) doista je bilo Šenoino, jer je ne samo svojim literarnim, već i fizičkim radom ostao jedan od najutjecajnijih i najslavnijih Zagrepčanaca.
View this post on Instagram
Škicnite i ove štosne članke:
Marija Jurić Zagorka: Zanimljivosti o ženi koju sve generacije imaju rad
Izumi Slavoljuba Penkale koji su Zagrepčanima i cijelom svijetu olakšali život
Fotografije:
- Naslovna: Nepoznati autori i godine
- Instagram:
PHOTO © @zagrebfacts
PHOTO © @inlovewithzagrebcroatia
PHOTO © @thehappyjetlagger
PHOTO © @pomykalo
Izvori:
- Špoljarić, B. (2008). Stari Zagreb od vugla do vugla, AGM, MGZ, Zagreb (244)
- Milčec, Z. (1987). Pozdrav iz Zagreba (44-45), (65-82), Mladost, Zagreb