14 tra Evo kak su zgledali neki uskrsni običaji u starom Zagrebu
14. travnja 2022.
Piše: Matea Mitak
Uskrsni običaji u starom Zagrebu nisu se preveč razlikovali od ovih današnjih.
Užurbane pripreme, hrana, post i čokoladni zajci dio su i današnjih uskrsnih običaja, no neke su tradicije tijekom vremena iščeznule.
Otputujte stoljeće il’ dva unatrag u Novu Ves i na Kaptol.
Prošećite u procesiji do katedrale kratkim pregledom uskrsnih običaja starog Zagreba.
Novoveške procesije
Takozvani zagrebački obred ustalio se u Zagrebačkoj biskupiji od njena osnutka 1094. i primjenjival sve do kraja 18. stoljeća kad je zamijenjen rimskim obredom.
Riječ je, zaprav, o zornom prikazu Isusova dolaska u Jeruzalem.
Tak se na Cvjetnicu u crkvi u Novoj Vesi 12 klerika obleklo u bele halje, glumeći biblijske apostole.
Trinaesti je predstavljal Isusa.
Kroz Novu Ves išla je procesija do katedrale.
View this post on Instagram
Dečkeci raspetniki
U 17. su stoljeću pak Purgeri u noći s Velike subote na Uskrs prakticirali jedan građanski ophod.
Skupina četvorice mladića, obrtničkih naučnika, koji su nosili raspelo po gradu.
Nazivali su se raspetniki.
Nositelja križa pratili su trubaš, frulaš i bubnjar, svirajući prigodnu melodiju uz pjevanje.
Zaustavljali su se na ćoškima po gradu di su žene postavile uzvišenje prekriveno tkaninom, na koje bi oni odložili križ.
Žene bi križ kušnule, a raspetnike darovale jajcima ili penezima.
Ovak je nekak išla njihova popevka:
Kristuš je gore stal, naše grehe odebral
i koje On tu ljubi, sobom si je v nebo zel.
Vezda se veselimo, v srditosti ko smo bili,
Nas je Kristuš k sebi zval, vu očinu diku,
gdje sam sebe abduval.
Kyrje eleison.
Aleluja.
View this post on Instagram
Teško pridržavanje pravila
Nekoć su svi Zagrepčanci, k’o pravi kajkavci, Uskrs nazivali Vuzem.
U 20. stoljeću građani Zagreba i dalje su slavili Uskrs, ali se korizmenih pravila nisu preveč držali.
Kak’ bi i mogli, kad su trgovci tijekom korizme oglašavali prodaju namirnica koje krase blagdanski stol.
Tak su slastičari delali oglase za prodaju orehnjače, makovnjače, kuglofa, pince i bombona.
Dostupna su bila i čokoladna jajca.
Švapski dotepenci
Prvi plišani zečići koje su si imućnije familije mogle priuštiti, pojavili su se kao ukras već krajem 19. stoljeća.
Kod nekih su zečeki naišli na negodovanje, pa ih se u usporedbi sa starim, drvenim pisanicama, nazivalo ”švapskim dotepencima”.
ŠKICNITE I OVAJ ŠTOSNI ČLANAK:
Las Vegas u katedrali: Evo zakaj je Gold Coast Casino više od 20 godina dio zagrebačke prvostolnice
Poštivanje tradicije
Na Veliki petak poštovali su se post i nemrs.
Svjedok tome je porast prodaje ribe na gradskim placevima.
Osim ribljih jela, na purgerskim se stolovima mogla naći juha ili šalata od graha, kuhana jaja i slična bezmesna jela.
Isto tak, na Veliki petek se nije diralo u zemlju.
Građani Zagreba nisu obrađivali zemlju. Obustavilo se oranje i kopanje jer vjerovalo se da se time bude izbjegla povreda Isusova tijela položenog u grob.
Po starom se obredu čin uskrsnuća slavil u ponoć, pa je u 23 sata na Veliku subotu vel’ko zvono počelo pozivati na Zagrepčance u prvostolnicu.
Pripreme za Vuzem na Veliku su se subotu u zagrebačkim kućanstvima izuzetno pazile i poštovale.
Uz šunku, nabavljal se hren, mladi luk, pekle su se makovnjače, orehnjače i sitni kolači, a farbala su se i jajca.
Crvene, modre i zelene pisanice krasile su blagdanske stolove.
ŠKICNITE I OVAJ ŠTOSNI ČLANAK:
Josip Peklar i Zrinjevac imaju štosnu zajedničku priču koja bu vam uljepšala dan
Na Uskrs u ganc novim klajdama
Na uskrsnu su nedelju vjernici na ranu misu donosili hranu i piće na blagoslov. U zagrebačke su se crkve donosili: vino, kruh, janjetina, ptičje meso, slanina, sir, jaja, mlijeko, med i sl.
Uskrsna se nedjelja gledala i kao početak proljeća pa su zagrebačke frajle koristile tu prigodu da korzom prošeću u svojim ganc novim toaletama.
Novosti su 18. IV. 1911. zabilježile:
„Šetališta i trgovi oživili od šetalaca svakog stališa, svake dobe. Tramvaji nisu mogli zadovoljiti potrebama ovih dana, tolika je bila navala. Cijela okolica bila je puna zagrebačkog općinstva. Tuškanac, Maksimir, Gračani, Šestine, Črnomerec sve je vanredno oživilo.“
ŠKICNITE I OVAJ ŠTOSNI ČLANAK:
Doznajte u kojem biste dijelu grada živjeli da ste kupili stan u Zagrebu prije 120 godina
Naslovne fotografije:
- Nepoznati autori i godine
Izvor:
- Muraj, A., (2013) Zagrebačka blagdanska ozračja – slavlja, priredbe, zabave na početku 20. stoljeća (53-70), Institut za etnologiju i folkloristiku – AGM – Muzej grada Zagreba