15 stu Izumi Slavoljuba Penkale koji su Zagrepčanima i cijelom svijetu olakšali život
15. studenoga 2021.
Piše: Matea Mitak
Rođeni Slovak sa zagrebačkom adresom, Slavoljub Penkala proslavil je grad koji imamo rad i ostavil, između ostalog, izum tehničke olovke. Zagreb se Penkali tol’ko dopal, da je službenu prisegu na mjesto kraljevskog kontrolora potpisal svojim hrvatskim imenom, Slavoljub (rođen je kao Eduard).
U Zagreb se doselil nakon školovanja i ženidbe, a stanoval je na današnjem Trgu kralja Tomislava. Kasnije je na toj adresi otvoril i svoju prvu radionicu. Nakon kaj je zmislil mehaničku olovku, otvoril je radionicu u Praškoj. Današnji TOZ, tj. Tvornica olovaka Zagreb nastala je nakon kaj je shvatil kak’ njegova mala radionica nije dovoljna za izradu količine olovaka kolika je bila potražnja. Suosnoval je poduzeće Penkala-Edmund Moster & Co, a ubrzo je počela i gradnja tvornice u današnjoj Branimirovoj ulici.
PHOTO © Nepoznati autor i godina
U to vreme, Penkaline se olovke i nalivpera izvoze u više od 70 zemalja svijeta. Tvornica koja je imala 300 radnika, 1911. godine zapošljava već 800 radnika. U razdoblju od 1912. do 1926. to je bila jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora na svijetu.
Poznata je karikatura njegovog profila di za vlehom drži penkalu, od milja prozvana „Uška“, ali nije bil tak uhati. Dapače, bil je pravi gospon, koji je nosil fine ajncuge, jake brke i štap, kaj je bil krik mode početkom 20. stoljeća.
Osim kaj je bil kraljevski kontrolor i izumitelj, bil je i pravi marketinški stručnjak. Nakon kaj je mehanička olovka postigla velih uspjeh, došel je na ideju da ju stilizira, pa je za frajle izradil srebrne penkale s poklopcem, na lančiću. Dobil je puno publiciteta, novine su furt pisale o olovkama koje ne treba šiljiti.
Njegov rad uključuje više od 80 izuma. Ovo su najpoznatiji izumi Slavoljuba Penkale.
Nalivpero s krutom tintom
Ovaj izum imal je manu. Zaflekal bi džep ili košulju ak bi se okrenul naopak, jer bi tinta curela. Dosjetljiv Slavek, zmislil je jahača, knipsu, koje se montiralo na svako nalivpero, a po želji i na penkalu. Na knipse je odlučil ugravirati Penkala patent.
Mehanička olovka
On je ovaj patent prijavil pod nazivom penkala, iako se denes tim imenom zove kemijska olovka, a ne tehnička. Od grafitne se olovke razlikovala jer se nije morala šiljiti, nego se punila minama.
PHOTO © Nepoznati autor i godina
Termofor i termos boca
On je već 1903. patentirao termofor. Njegovog se izuma dočepal neki fulir iz Wolfenfelda i na tržište izbacil termosicu. To je bil prvi slučaj krađe njegova patenta.
Sredstvo za uništavanje insekata
Uz svoj materinji jezik, njemački, mađarski i francuski, brzo se navčil i hrvatski, točnije purgerski, pa je ovom izumu dal štosno ime; Krepax. Ovaj je prašak razvil u svojem laboratoriju Elevator na Tuškancu.
Prislušni uređaji
Usavršil je gramofonsku ploču, tj. smanjil njihovu lomljivost i povećal kvalitetu zvuka. Sklopil je ugovor s poduzećem Edison-Bell i proizvodil gramofonske ploče i gramofone Edison Bell Penkala. Poboljšal je i gramofonsku iglu i zvučnicu gramofona, čim je utjecal na usavršavanje vojnih prislušnih radiostanica nazvanih Penkala.
Rotacijska četkica za pranje zubi
Uz ovaj izum se veže anegdota iz njegovog privatnog života. Penkalina kćer, Thea, bežala bi i plakala na sami spomen pranja zubiju, jer su joj tadašnje četkice bile pregrube za desni. Njegov izum, četkica s dve simetrične poluge, kaj su zgledale ko kliješta za drobiti orehe i lešnjake, nije trljala zube, neg’ je, okrećući se oko svoje osi, sama prala zube.
PHOTO © Nepoznati autor i godina
Deterdžent za pranje rublja
Ovaj je izum zamenil sapun i lužinu koju su ljudi koristili za pranje veša. Deterdžent je bil prvi koji je s obleke skidal razne fleke, npr. od vina. Izumil je i plavilo, kao zamjenu za bjelilo. Ovu je ideju dobil dok je svakodnevno gablal jetrica u Jägerhornu pa pil kavu i čital stranjske novine u Corsu, a gledal fleke na stolnjacima.
Najveći projekt Slavoljuba Penkale bil je avion. Volil je sa sinom Eduardom loviti leptire na Kraljičinu zdencu, di je bil zanesen leptirom Neptis Lucilla. Upravo je u njemu Penkala videl viziju svoje letjelice. Napravil je novi mehanizam, prijavil taj patent, a nakon toga i izum aviona na principu zmaja s posebnim tipom kormila, pa i sustav avionskih nosećih krila.
PHOTO © Nepoznati autor i godina
Dok je gradil zrakoplov, napravil mu je hangar i tak otvoril prvo uzletište zrakoplova na Črnomercu. Mnogi znatiželjni Zagrepčanci dolazili su svaki dan na nasip kod vojnog vježbališta dok je konstruiral svoj avion. Satima su sedili i gledali tad već dobro poznatog Penkalu, kojeg bi sva’ko iz daljine prepoznal po bijeloj svilenoj kapici crnog štitnika.
U travnju 1910. izvodi svoj prvi skok avionom, a u lipnju i prvi javni let za općinstvo grada Zagreba.
Iznenada umire u 51. godini života, ostavljajući iza sebe velik broj izuma, u naponu intelektualnog stvaranja. U posmrtnom je govoru prof. dr. Izidor Kršnjavi rekao:
«Tvorac penkale ostavio je svoje ime za vječnost!»
Škicnite i ove štosne članke:
Staze na Medvednici s mjestima na kojima vidite Zagreb kao na dlanu
Sisvete u starom Zagrebu: Ovak su se negda Zagrepčani pripremali za svetkovinu Svih svetih
10 fora detaljčeka o Botaničkom vrtu u Zagrebu za koje bu vam fakat drago kaj ste ih doznali
Izvori:
- Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristup 7. studenoga 2021.)
- Stručni članak (pristup 7. studenoga 2021.)
- TOZ Penkala (pristup 7. studenoga 2021.)
- Večernji.hr (pristup 7. studenoga 2021.)