23 pro Kak je negda zgledal Badnjak u Zagrebu i kaj mu je sve prethodilo
23. prosinca 2021.
Piše: Maja Elez
Badnjak u Zagrebu je oduvijek bil dinamičan dan od jutra pa sve dok se nije spustila noć. Stari su Zagrepčani poštovali sve kaj je dolazilo s njim, a su imali neke neobične tradicije prije Badnjaka. Istražite u nastavku članka kak’ je u prvoj polovini 20. stoljeća zgledal taj poseban dan u godini koji su svi željno iščekivali.
View this post on Instagram
Kvocanje
Dan prije samog Badnjaka bil je poznat pod nazivom Kokošji Badnjak ili Kokošjevo. Na taj bi dan djeca kokotala po ulicama te skupljala kukuruz po podu, a nakon zornice išla bi po susjedstvu „kvocati“. Kvocanjem se praf za praf zazival Božji blagoslov te želja da se osigura plodnost kokošima za narednu godinu.
Bažul i Božićnjak
Zagrebačko badnje jutro i prijepodne bilo je dinamično za većinu Zagrepčana. Trudili su se posljednje pripreme i kupnju organizirati i odraditi što prije kako bi mogli u poslijepodnevnim satima uživati u krugu najmilijih i ukrašavati božićno drvce.
U prijepodnevnim satima kuhal se bažul (neko veli i bažulj) iliti grah s obzirom na to da se postilo.
Uz bažul jela se i riba ulovljena u Savi i njezinim rukavcima. To je uglavnom bil som ili šaran, ali na placu su se našle i pastrve te razne morske ribe.
Ribu koju su jeli na Badnjak te puricu i ostalu perad koju su spremali na Božić kupili na placu nekoliko dana prije.
View this post on Instagram
Purajnski sejem održavao se na Tomaševo ili Tominje, 21. prosinca. Zagrepčani su tada kupovali perad, meso i ribu za nadolazeće blagdane.
Svakaj se jelo i od slatkog, al’ najviše orehnjača i makovnjača.
Zagrepčanke su zasukale rukave u prijepodnevnim satima i krenule pripremati tijesto, mljeti orahe i pripremati mak. Sve su više manje kupile kod kumica na placu.
Prekle su i kruh Božićnjak. Gotovo iz svakog kućanstva širili su se mirisi svježe pečenih kolača, začina, kruha.
Spokoj s obojanim lješnjacima
Nakon jutarnje i prijepodnevne strke i zbrke, kupnje, pečenja kolača i posnog ručka, kako je prolazio sat za satom jutarnji je kuršlus (neko veli i kurcšlus) zamijenio u poslijepodnevnim satima spokoj.
Kako je vrijeme prolazilo, kavane su se, kao i trgovine te tramvaji počeli prazniti. Na ulicama je bilo sve manje ljudi. Zagrebom je zavladao mir.
Tramvaji su prestali voziti u 21 sat kak’ bi vozači mogli biti sa svojim obiteljima. To je bila divna gesta Zagrebačkog električnog tramvaja.
View this post on Instagram
Navečer se unosilo i drvce koje se kitilo ukrasima koje su stari Zagrepčani sami izrađivali. Kupili bi zlatnu i srebrnu boju kojom su farbali orahe i lješnjake, a od šarenog papira pravili su ukrasne lance.
Kićenje bora pratilo je i pjevanje božićnih pjesama. Cijeli je prizor uveličala i tzv. jabuka „Božićnica“ koju bi stavili na jedno posebno mjesto.
Svjećice su se na drvcu upalile kad su ukućani čuli zvona sa zagrebačkih crkvenih tornjeva.
View this post on Instagram
Trenutak koji su svi iščekivali
Nakon onog „radnog dijela dana“ obitelj je za stolom večerala i odmarala se sve do najsvečanijeg trenutka večeri – odlaska na polnoćku.
Krenulo se s barem jednim lampionom koji je nosil najmlađi član obitelji, a putem su se pjevale božićne pjesme. Zagrepčani su posebno voljeli popevati „Narodil nam se Kralj nebeski“.
Spokoj je trajal do ponoći kada bi se oglasila crkvena zvona koja su obilježila početak polnoćke, a iz svake su se crkve orile božićne pjesme.
Poslije mise uslijedilo je čestitanje ispred crkve, a nakon toga odlazilo se kućama na kuhane kobase, hladetinu i kolače.
View this post on Instagram
Uz ovaj apetitlih zaključak Badnje večeri, želimo vam od srca sretan i miran Božić. Badnjak može biti dinamičan kak’ je bil i starim Zagrepčanima. To je tradicija. Kaj ne?!
Dobar tek.
Škicnite i ove štosne članke:
Ovak su božićne jaslice stigle u Zagreb prije „ohoho“ godina
August Šenoa pokazal je i dokazal kak’ se voli Zagreb
Fotografije:
- Instagram @zagrebfacts
- Naslovne fotografije: Nepoznati autori i godine
Izvori:
- Špoljarić, B. (2008). Stari Zagreb od vugla do vugla, AGM, MGZ, Zagreb (302-303)
- Radijski prilog: Zagrebački vremeplov: Badnjak (Miroslav Šašić)
- Kako su se nekada slavili blagdani u Zagrebu?, (Večernji list, pristup 17. prosinca 2021.)