25 ožu Mislili ste da Jelačić-plac znate k’o svoju capicu? Furt prolazite pokraj ovih štosnih zanimljivosti, a vjerojatno ih niste skužili
25. ožujka 2021.
PIŠE: Matija Mitak
Jelačić-plac je itekak zanimljiv samo kaj smo često cajtnotu, imamo čvenk pod repom ili vurom, a tramvajski su semafori i vura vjerojatno gledaniji od samog kipa bana Josipa Jelačića. Kad malo bolje obratite pažnju na pročelja zgrada pa čak i sami pločnik po kojem svakodnevno hoda tisuće ljudi, skužili bute kak’ na samo nekoliko metara zagrebačko središte ima zanimljivih detalja, a svaki od njih ima tak štosnu priču da vam pamet stane.
Dok slušate onog uličnog svirača kak’ svira i popeva i čekate da vam dojde puca, gospon ili tramvaj, obratite pozornost na neke od ovih detaljčeka pokraj kojih prolazite svaki put kad ste na Trgu. Tam su već godinama. Neki i stoljećima.
Krenuli bumo od kućnog broja 1 i odmah skočili na 15 jer su to
Najstarije očuvane zgrade u Donjem gradu
Zgrada s adresama Trg bana Josipa Jelačića 1 i Ilica 2 mijenjala je svoja lica kroz povijest. To je kuća Stanković trgovca Kristofora Stankovića i jedna je od najstarijih očuvanih zgrada u Donjem gradu uz kuću Felbinger na adresi Trg bana Jelačića 15 – tam di skoknemo po žemlju ili perec dok čekamo tramvaj.
Štosno je to kaj su za kuću Stanković kroz povijest utvrđene četiri glavne razvojne faze:
1. Početkom 18. stoljeća: Prvotna prizemnica Krajačić-Erdödy
2. Krajem 18. stoljeća: Jednokatnica Jelačić
3. Poslije 1833. godine: Dvokatnica Stanković
4. Poslije 1882. godine: Trokatnica Stanković
Venera na Trgu bana Josipa Jelačića 3
Planet Venera je bliže nego kaj ste mislili. Većina vas je kroz godine upoznala Zagrebački prizemljeni sunčev sustav, no ak’ ste sad po prvi put čuli za to odmah bumo vam rekli da bumo opširnije pisali i o toj temi u budućim člancima.
Na adresi Trg bana Josipa Jelačića 3 na stupu koji gleda na vuru na otprilike dva i pol metra visine nalazi se jedna metalna pločica s kuglicom na kojoj piše udaljenost Venere od Sunca. Sunce u Bogovićevoj je početna točka. Prizemljena Venera na Trgu bana Jelačića, kao i ostali prizemljeni planeti sunčeva sustava u Zagrebu, odražava stvarnu veličinu i udaljenost od Sunca.
PHOTO © Zagreb Facts
Seljaci na flanjki Splavnice i Jelačić-placa
Flanjka je ugao za one koji ne znaju. Odmah prek puta zagrebačke prizemljene Venere nalaze se Seljaci. Pročelje narančaste kuće Popović, koja se proteže od Trga bana Jelačića prek cijele Splavnice, krasi Meštrovićev keramički reljef „Seljaci“ koji podsjećaju na trgovinu sjemena koja se nekada nalazila u staroj kući na mjestu današnje zgrade.
Rodna kuća Antuna Mihanovića
Originalna kuća više ne postoji jer je srušena u potresu koji je pogodio Zagreb 1880., ali je na tom mjestu izgrađena nova zgrada. Danas na rodnu kuću tvorca stihova hrvatske himne podsjeća ploča koja se nalazi na južnoj strani kuće Popović pokraj ulaza u jednu trgovinu. Oni koji su pili kavicu u miru na terasi odmah do ove zgrade vjerojatno su skužili ovu ploču.
Zmajevi s opasnim zubima i žena s čekićem
Sljedeći put kad bute čekali tramvaj na strani di su trafike, pogledajte malo iznad bana prema lijevo pa malo prema desno. Skužili bute kuću zvanu Rado na adresi Trg bana Josipa Jelačića 5. Bila je to zgrada zagrebačkog zubara dr. Eugena Rada. Na njoj se nalaze dva zmaja s otvorenim ustima i opasnim zubima te dva kipa. Jedan je bog zdravlja Asklepije/Eskulap, a uz njega se nalazi i njegova kći Higijeja koja je božica čistoće.
PHOTO © grahizelje/Instagram
Odmah do zubara je i kožar. Kuća Kolmar-Stertn-Deutsch nalazi se na adresi Trg bana Josipa Jelačića 7. Na prvom se katu pročelja zgrade nalazi kip žene koja u rukama drži čekić i remen. Na pročelju se iste zgrade pojavljuje i lik s Merkurovim krilatim štapom ovijen dvjema zmijama (tzv. kaducej) što se veže za trgovca Deutscha.
Stari naziv trga i danas je na Trgu
Najstariji naziv za Trg bana Jelačića je Harmica. Tu je nekada bio sajmišni prostor na kojemu se naplaćivala tridesetnica. Bila je to jedna vrsta tadašnje carine. Riječ hurminc na mađarskom znači trideset. Ono kaj je jedino danas ostalo od tridesetnice je ime prolaza koji spaja ulicu Pod zidom i Dolac te Jelačić-plac.
PHOTO © matea_mikic/Instagram
Brončana ploča na pločniku kod Manduševca
Kak je Venera svima iznad glave, tak brončana ploča Hrvatskog geodetskog društva svima ispod nogu. Još je i u sličnoj farbi ko i kocke na podu tako da je brojni prolaznici nisu uočili, a oni koji jesu nisu znali kaj je točno to i zakaj je baš tam. Postavljanjem ove ploče 1998. godine odredile su se točne koordinate na glavnom gradskom trgu, a to su koordinate u WGS-84 koordinatnom sustavu primjenom GPS mjernih uređaja: φ = 45° 48′ 47″, λ = 15° 58′ 42″.
View this post on Instagram
Brončani novčić cara Dioklecijana
Nekoliko metara od brončane ploče kod Manduševca na fasadi pokraj trgovine u koju smo rado odlazili kupiti neki fini zagrebački slatkiš nalazi se jedna ploča koju malotko zapazi. Pogotovo kad su skele. Opet je u pitanju bronca. Ovoga puta u obliku novčića. Na ploči je podatak o novčiću cara Dioklecijana iskovanog 299. godine koji je bio pronađen na tom mjestu 1888.
Škica vas bog Merkur
Ak’ stojite na Trgu na tramvajskoj stanici prema Frankopanskoj i Britancu, bacite pogled na kip boga Merkura koji se nalazi na zgradi poznatog hotela u samom srcu Zagreba i pomno promatra kaj se na Jelačić-placu događa. S kuće Hatz preseljen je na pročelje hotela i tamo je ostao i danas. Hotelska soba s kipom boga Merkura zove se Merkurova soba koja ima broj 424. Za tu se sobu veže i jedna legenda koja kaže da ako odsjednete u toj sobi bili bute blagoslovljeni srećom. Uzmite samo osnovne stvari.
Sad kad ovo znate sljedeći put dok bute ih čekali, hitite okeco na navedene zanimljivosti. Kad bute se špancirali s dragom osobom, pravite se gizdavi. Otkrijte im ove detaljčeke koje nisu znali. Ziher buju izazvali: „Kak’ ti to znaš?!“ reakciju. Pazite kaj vam velimo!
PHOTO © pavao_bphoto/Instagram
Škicnite i ove štosne članke:
Teta Mina iz „Tko pjeva, zlo ne misli“ nam je primjer: Najte ovo delati kad dojdete v nečiju hižu
Trešnjevka zanavek u srcu: Zbog ovoga je kvart kojim se ponose oni koji su zrasli na Trešnji
Fotografije: Instagram
Izvori koje smo koristili za ovu temu:
- Geodetski list (1998). lipanjsko izdanje, (146-148)
- Upit: doc. dr. sc. Rinaldo Paar, dipl. ing. geod. (predsjednik Hrvatskog geodetskog društva)
- Karač, Z., (2007). Kuća Stanković u Zagrebu: Studija arhitektonskog razvoja
- Čaplar, A., (2009) Meridijani, rujansko izadnje (24-25), Pustolovina u Zagrebu: Zagrebački prizemljeni sunčev sustav
- Džaja, P.*, M. Palić., K. Severin, (2020). Stočni sajmovi grada Zagreba kroz povijest (48)
- Gradski zavod za zaštitu spomenika, kulture i prirode, pristup 11. veljače 2021. u 20:05
- Zagreb.hr, pristup 11. veljače 2021. u 20:14
- Hrvatski jezični portal, pristup 15. veljače 2021. u 13:30
- Jutarnji list, pristup 15. veljače 2021. u 14:20
- Hudoba, M., (2017). Anton Dominik Fernkorn (72.), Zagreb: Pro Tempore – časopis studenata povijesti, godina XII, broj 12
- Merkurova soba (pristup 15. veljače 2021. u 14:52)