Ovak su zgledali krabuljni plesovi u Zagrebu na kojima biste rado zaplesali

Krabuljni plesovi u Zagrebu

Ovak su zgledali krabuljni plesovi u Zagrebu na kojima biste rado zaplesali

28. veljače 2022.

Piše: Matija Mitak

Krabuljni plesovi i zabave u Zagrebu negda su posebice u fašničkom periodu bili glavni zabavni događaji za aristokraciju i građanstvo.

 

Na krabuljnim se plesovima i zabavama plesalo, zavodilo, upoznavalo, pilo i jelo, a željno se iščekivala svaka nova zabava.

 

Vidjelo se kreativne kreacije u koje su se uzvanici zamaskirali, zavodilo se govorom, plesnim pokretima, manirima.

 

Pročitajte u nastavku članka nekoliko crtica o krabuljnim plesovima i zabavama u starom Zagrebu i otputujte mislima u neku od raskošno uređenih plesnih dvorana u kojima glazbenici upravo naštimavaju žice i spremaju se za početak otvorenja bala na kojem uzvanici skrivaju lica pod raznim maskama.

 

Prvi javni plesovi i krabuljne zabave

 

Zagrebački kanonik i kroničar Baltazar Adam Krčelić izvijestio je u svojim Anuama da se prvi javni plesovi i krabuljne zabave u Zagrebu počinju održavati sredinom 18. stoljeća.

 

Njemačka grofica Marija Stubenberg, supruga banskog namjesnika Ludviga Erdödyja, organizirala je prvi ples pod maskama u Zagrebu 1749.

 

Ovakva vrsta zabave brzo je prirasla aristokratskim srčekima pa su ovakve vrste plesova počeli organizirati u kućama zagrebačkih plemića, pri gradskom sucu, u Banskim dvorima na Markovu trgu.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Facts (@zagrebfacts)

 

Nemške komedije

 

Maskenbale je u starom Zagrebu plemstvo zvalo nemške komedije, a Purgerima je to bilo „nekaj vražjega“. S time se složio i biskup Klobušicki 1750. Zato su se krabuljni plesovi u početku mogli održavati samo u privatnim kućama.

 

Iako su u početku smatrali da je to „nekaj vražjega“, postoji podatak da se ovakva vrsta plesa počela organizirati za javnost već dvije godine nakon purgerskog negodovanja.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Facts (@zagrebfacts)

 

 

Raskalašen i sladostrasan život

 

Zagrebačka je aristokracija za vrijeme banovanja grofa Karla Batthyanya i njegove supruge Terezije od 1742. do 1754. provodila, kak’ se negda pisalo, raskalašen i sladostrastan život i prepuštala se ludorijama čitavo vrijeme poklada od Bogojavljenja (6. siječnja) do korizme.

 

Vrhunska ponuda i neobična zabrana

 

Gradski magistrat povjerio je 1783. zagrebačkom kavanaru Pleyu organizaciju elitnih plesova u vijećnici za građanstvo. Ovaj je kavanar svojim plesačima pod maskama osim pristupačne cijene ulaznica nudio i okrepu poput:

 

  • čaja
  • kave sa skorupom (skorup je mastan sloj koji se uhvati na površini ohlađenog kuhanog mlijeka, ono što je najbolje, najvrednije (skinuti tj. pokupiti skorup s čega))
  • kifleka s čokoladom
  • napitka od badema
  • sladoleda svih vrsta
  • slatkiša u omotima i po komadu

 

Kavanar Pley od pića je nudio:

 

  • francuski liker
  • i punč

 


 

ŠKICNITE I OVAJ ŠTOSNI ČLANAK:

Naježili bute se kad bute otkrili kol’ko je iznosila najniža temperatura u Zagrebu izmjerena prije više od 80 godina

 


 

Otmjeni balovi za plemstvo i velikaške obitelji organizirali su se u Matoševoj 9 u kući generala Vojkffija.

 

Oni koji su željeli prisustvovati otmjenom balu pod maskama u palači grofa Oršića morali su izdvojiti za ulaznicu 34 krajcera.

 

Svake su se srijede i petka organizirali nobl plesovi, dok su se plesovi za građanstvo organizirali utorkom.

 

Na plesovima su svirali domaći glazbenici jer se težilo tomu da novac od njihove gaže ne ide van gradečkih granica.

 

Gradski je magistrat za fašnički period uveo i jedan neobičan propis.

 

Bilo je zabranjeno šetati ulicom s maskama u kojima je lice i tijelo bilo potpuno sakriveno.

 

Zum Paradeisl

 

U Jurjevskoj 3 nalazila se plesna dvorana i vrt „K Paradeislu“ (Zum Paradeisl). Plesni majstor Franz Grebersberger u jednom je tisku 1842. objavio da se nedjeljom i četvrtkom u ovogodišnjem karnevalu priređuju javni plesovi i da je vlasnik „Paradeisela“ svježe uredio i dekorirao, najelegantnije oslikao dvoranu, da se nudi dobar orkestar i bogati izbor jela i pića za najjeftinije cijene.

 

Ma ‘ko je mogel odoljeti takvom pozivu?

 

Paunovo perje

 

Krabuljni ples koji se održao 1887. u Zagrebu ostao je zapamćen po raskošnom i neviđenom kostimu kontese Buratti.

 

U palači svojega strica Ljudevita Vranyczanyja, kontesa Buratti nosila je

 

vanredno krasnu masku-paun u satin odielu s bielim čipkama i kristalnim žetima s zelenom modrom povlakom iz pliša pokrivenom paunovim perijem, a u kosi diadem s briljantima, oko vrata biserna ogrlica sa soliterima, a u ruci lepeza od paunovog perija.

 

Kaj je, je, kontesa Buratti znala je kak’ ostaviti dojam.

 

 


 

Škicnite i ove štosne članke:

Ovo je najljepša zagrebačka ljubavna priča o kojoj bi se trebala snimiti serija

Ovo škvadri iz centra Zagreba ide na živce

 


 

Izvori:

 

  • Zagreb, moj grad, broj 27, godina IV. ožujak 2010., str. 32
  • Zagreb, moj grad, broj 37, godina VI. ožujak, 2012., str. 16
  • Špoljarić, B. (2008). Stari Zagreb od vugla do vugla, AGM, MGZ, Zagreb (290-291)

 

Naslovna fotografija:

  • Nepoznati autori i godine (Plesna dvorana palače Vranyczany, godina bi trebala biti 1884.)