16 ožu Trešnjevka zanavek u srcu: Zbog ovoga je kvart kojim se ponose oni koji su zrasli na Trešnji
16. ožujka 2021.
PIŠU: Maja Elez i Matija Mitak
Trešnjevka, Trešnja, Šnjefka,… Koje vam je ime priraslo srčeku? „Siđete na jednoj od šest tramvajskih stanica. Obavite posao i vratite se. I nećete saznati ništa.“ Tak vele početni stihovi Trešnjevačke balade.
Ovaj kvart je fakat bogat, iako ga oduvijek karakterizira radnički mentalitet i stil života. Kad ga krenete istraživati, otkrijete brojne zanimljivosti koje malokoji kvart u Zagrebu, ali i Hrvatskoj ima.
Spada u one velike zagrebačke kvartove pa se gradska četvrt dijeli čak na dva dijela Trešnjevka-sjever i Trešnjevka-jug. Bez obzira na to u kojem ste dijelu ove gradske četvrti, na svakom se koraku nudi neka zanimljivost ili sadržaj pa stanovnici praktički ne trebaju nikam van granica kvarta.
Vrlo je gusto naseljeno područje. Starosjedioci imaju jednu posebnu ljubav i privrženost ovom kvartu koju je teško dočarati riječima jer se to jednostavno osjeti u govoru i načinu kak’ predstavljaju kvart. Šnjefka ima i doseljenika iz raznih dijelova Zagreba i cijele Hrvatske koji je često bez problema prihvate kao svoj dom.
PHOTO © Nepoznati autor, park Stara Trešnjevka, oko 1955.
Jednom smo prilikom žlabrali uz kavicu s gosponom Damirom Elezom koji na Trešnji živi cijeli svoj život. Bilo nam ga je milina slušati jer kad čujete starosjedioca s Trešnjevke, dobijete onaj istinski štih kak’ se negda na Trešnji živelo i otkrijete zakaj se ovim kvartom starosjedioci, ali i doseljenici ponose.
Tak je nastal ovaj kratki popis koji simpatično ističe zakaj je Trešnjevka kvart kojim se ponosi svatko ‘ko na njoj živi, a posebice ‘ko je na njoj zrasel.
PHOTO © Franjo Mežnarić, Lipovečka ulica, Trešnjevka, ljeto 1944.
Ponos „zato kaj sam s Trešnjevke!“
Lokalpatriotizam je u krvi svakom stanovniku koji se na Trešnji rodil koji je na Trešnji zrasel. Kam god dojde, ne srami se odakle je i ponosno predstavlja svoj kvart koji tak ima rad.
Rad u krvi svakog Trešnjevčanina
Opće je poznato da je Trešnjevka radnički kvart i da takav mentalitet na Trešnjevci vlada generacijama. „ S onim ‘ko je bil lijen ili neradnik nekaj nije štimalo,“ rekel je gospon Elez. Rad je Trešnjevčanima u krvi. Ne znaju kaj je dosada jer furt nekaj delaju.
Vrhunski međususjedski odnosi
Bitno je bilo da si sa susjedima dobar, da ih poštuješ (k’o i oni tebe), da ih pozdravljaš i da si međusobno pomažete. „Serbus poštovanjski, prosim lepo! Rečenica je koja me najviše podsjeća na mlade dane. Njom se iskazivalo strahopoštovanje prema svima starijima“, prisjetio se.
PHOTO © Franjo Mežnarić, 1944., Lipovečka ulica, Trešnjevka
Poštivanje tradicije
Tu spadaju svi običaji kaj i nisu „propisani“ poput obaveznog odlaska na plac posebice vikendom. „Ak’ susedu kaj treba pomoć – tu si, ak’ te pozovu na gemišt ili kavicu ne smiješ odbiti i obavezan je hakl subotom popodne oko četri.“
Miran način života
Trešnjevku su oduvijek karakterizirali mir i tišina, bez bilo kakve galame. Isto je tak bilo i malo prometa, nije bilo buke koju su stvarali auti i ostala prijevozna sredstva. Danas je, kak’ bi se reklo, dinamičnije.
Uređivanje vrtova
Možda je mnogima nepojmljivo, ali je istinito. Brojni su starosjedioci Trešnjevke u sklopu svojih kuća imali vrtove kojima su se svakodnevno bavili i u koje su ulagali veliku ljubav. Vrtovi su se sakrivali iza kuća, između zgrada i na posebnim područjima predviđenima za sađenje voća, povrća i cvijeća. To najbolje opisuje i stih poznate Trešnjevačke balade:
„Ali treba doći u proljeće, kada ožive mali vrtovi i kad se okite dvorišta, pa potok pojuri prema jutarnjoj smjeni. Treba doći u proljeće, kad Pongračevo zazeleni i kad sve to ne košta ništa u ovom kvartu bez groblja i bez rodilišta.“
Mali obrtnici
Puno je starih Trešnjevčana koji su obrtnici nebitno u kojoj branši. Bilo je postolara, urara, cvjećara, slastičara, krojača itd.
PHOTO © Nepoznati autor, Trešnjevački plac, 1980-ih, fotkicu omogućil: Damir Stefanac
Trešnjevački fakini, ali i trešnjevačke puce
„Iliti „dečki s Trešnjevke“. Danas to zvuči opasno, al’ tad si bio fakin ak si bil dobar dečko (radio, bio vrijedan, pomagao drugima tj. imao sve karakteristike pravog Trešnjevčanina), al’ te tu i tam milicija krenula haltat jer si se posvađao s dečkima s Trnja il’ si pisao po zidu i pričao ono kaj ne smiješ“, ispričao je Elez.
Naravno, uz trešnjevačke fakine treba spomenuti i trešnjevačke puce koje su oduvijek, ali i dandanas najlepše zagrebačke puce.
Starosjedioci s Trešnje žive za Trešnjevku. Ne znaju kaj je dosada, marljivo rade, uživaju u plodovima rada i ponosno predstavljaju kvart u kojem su se rodili i zrasli.
I za kraj, kak’ bolje zaključiti ovu štosnu priču o trešnjevačkom ponosu nego stihovima Zvonka Špišića i legendarne Trešnjevačke balade:
„Do trešnjevačkog kina i njegovih fakina,
Od sindikata ZET-a i gigantskih turbina
Do besposlenih suza od rakije i vina,
Od uličnih pjevača do krovopokrivača –
U hiljadama priča je hiljade sudbina“
Škicnite i ove štosne članke:
Teta Mina iz „Tko pjeva, zlo ne misli“ nam je primjer: Najte ovo delati kad dojdete v nečiju hižu
Fotografije: Naslovna fotka – Snimak iz zraka oko 1980., nepoznati autor, ZG kakav je bio nekada