18 pro Zagorci su na Tomaševo (Tominje) u Zagrebu priredili prizor za pamćenje
18. prosinca 2022.
Piše: Maja Elez
Vrhunac kupnje za svečani blagdanski obed bil je 21. prosinca na spomendan svetoga Tome, poznatije kao Tomaševo ili Tominje, koji su mnogi Zagrepčani zvali „Purajnski sejem“ ili „Puranjski sajam“.
Ovaj neobični sajam odvijal se u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. stoljeća.
Osim kaj su na taj dan Zagrepčani kupovali sve namirnice za blagdanski stol, nabavljali su voće i mirodije kojima su kitili božićna drvca.
Poseban štih blagdanskoj euforiji Zagrepčanima davala je kupnja božićnog špeceraja.
Dok se danas špeceraj obavlja najčešće u trgovinama, negda su se sve namirnice kupovale na placu.
ŠKICNITE I OVAJ ŠTOSNI ČLANAK
Kak je negda zgledal Badnjak u Zagrebu i kaj mu je sve prethodilo
Ponuda na placu za Purajnski sejem
Na placu se u blagdansko vrijeme moglo naći sve kaj bi vam srce poželjelo.
Bez purana se nije moglo. Otud i naziv Purajnski sejem.
Purane su dobavljali seljaci iz okolnih zagrebačkih sela koji su ih na kolima dovezli na plac.
Štosni prizor priredili su Zagorci sa svojim jatima purana. Oni bi se prek Medvednice spustili u Zagreb, a svoja jata purana usmjeravali su dugim štapovima.
Nije se samo kupoval puran.
Zagrepčani su za svoje svečane ručkove nabavljali i ostalo meso poput odojka, divljih patki i puhova.
Na Badnjak se posti pa su kupovali slatkovodne ribe poput šarana, štuke, soma, ali i razne morske ribe.
FOTO © Nepoznati autor, 1919.
Osvojil je aristokrate
Možemo reći da je puran zavredil aristokratsku krv.
Od 1891. godine, kada se prvi put poslužio na stolu plemstva, postao je jedan od njihovih neizostavnih jela.
Puran je aristokrate zadivio svojom tamnom bojom mesa te ih je izrazito podsjećao na meso divljači.
Zbog sve većeg izvoženja purana u Europu, zagorski su seljaci vrlo dobro kalkulirali cijenama na domaćem tržištu.
Puran je bio toliko poznat da su dolazili razni plemići i vladari iz raznih krajeva Europe te se prema nekim zapisima navodi kako je u periodu od 1930. do 1935. sa šireg područja Zlatara bilo izvezeno otprilike 250 tisuća purana.
FOTO © Nepoznati autor, 1930.
Najpoznatiji božićni recept
Prema receptu iz davnina, purana je trebalo peći tri do četiri sata te poslužiti s mlincima, a prema želji moglo ga se nadjenuti smjesom od samljevenog želuca, nasjeckane jetrice, jaja, kosanog peršina i razmućene žemlje.
Još uz sve ovo savršeno dojde i ciklica na salatu i božićni je obed potpun!
Puran je zasluženo osvojio srca diljem Europe te postao neizostavan dio blagdanskog stola čija se tradicija i dandanas održava naročito kod Zagrepčana.
Nemamo više kaj dodati osim da smo ziher da bu i ovog Božića puran, po mogućnosti zagorski ili neki iz okolnih zagrebačkih mjesta, zvijezda brojnih zagrebačkih božićnih obeda.
ŠKICNITE I OVAJ ŠTOSNI ČLANAK:
Ovak su božićne jaslice stigle u Zagreb prije „ohoho“ godina
Naslovna fotografija:
- Nepoznati autor, 1938. (Palmotićeva ulica u Zagrebu)
Izvori:
- Radijski prilog HRT-a, emisija Zagrebački vremeplov, naziv epizode: Purajnski sejem
- Križanec-Begović, D., Koprčina, A. (2017). Božićni nakit iz fundusa etnografskog muzeja; Katalog izložbe (113), Etnografski muzej