Doznajte u kojem biste dijelu grada živjeli da ste kupili stan u Zagrebu prije 120 godina

Stan u Zagrebu

Doznajte u kojem biste dijelu grada živjeli da ste kupili stan u Zagrebu prije 120 godina

20. ožujka 2022.

Piše: Matea Mitak

Pronaći idealni stan u Zagrebu, k’o i kuću, koja odgovara potrebama i koja je u cjenovnom rangu često je veliki izazov. Tak je i negda bilo.

 

Il’ ih nije bilo dost, il’ su bili preskupi.

 

Kak’ piše u popisu grada iz 1900., u Zagrebu je bilo 3410 kuća za stanovanje.

 

Tek 10 godina nakon, 1910., broj im je porasel na 8262. Porasel je i broj stanovnika pa je Zagreb imalo rad 79,038 ljudi.

 

Više od 8 hiljada prostora za boravak, u gradu je njih 486 bilo nenastanjeno. Ljudi su prešli na periferiju jer im je renta preveč koštala pa su radije gradili hiže u Dubravi, Trnju i na Trešnjevci.

 

Stan u Zagrebu početkom 20. stoljeća

 

Oni koji su pak u gradu ostali, živeli su specifičnim stilom. Kak’ je zaprav ‘zgledalo zagrebačko kućanstvo prije stotinjak godina?

 

Zamislite si, za početak, proces industrijalizacije, modernizacije i društvenog raslojavanja koji su se odrazili i na životni stil kao i na arhitekturu grada.

 

Kak’ i danas, stari Zagrepčanci živeli su prema mogućnostima društvenog sloja kojem su pripadali.

 

Najimućniji su ili nastanjivali vile ili su stanovali u luksuznim stanovima novogradnje.

 

Tu su zatim bili građanski i činovnički prostori koje su ljudi unajmljivali.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Facts (@zagrebfacts)

 

Kaj je koza delala u kuhinji?

 

Najniži sloj, oni ubogi, nisu si mogli priuštiti gradske stanarine, pa su nastanili rubne dijelove tadašnjeg grada, većinom južno od željezničke pruge na Trešnjevci.

 

To su bile stihijski građene kućice i kućerci građanskih familija.

 

Oni su u grad došli delati jer je bila pojačana potreba za radnom snagom. Tu je industrijalizacija odradila svoje, ali i modernizacija koja je uključivala i širenje grada.

 

 


 

Škicnite i ovaj štosni članak:

Od ulice Čmarci do Ulice brijestova: Otkrijte više od 100 zanimljivih naziva zagrebačkih ulica koji buju vas nasmijali, naježili i raznježili

 


 

 

Rezultiralo je to sve dolaskom nekvalificiranih radnika koji su vlastitim rukama podizali ‘divlje’ straćare prek noći.

 

Takve su se nastambe sastojale od sobe koja je bila spavaonica za sve članove obitelji i kuhinje u kojoj se obed spremal na crnom, metalnom šparhetu (tzv. koza).

 

Kuhinja je zapravo bila i dnevna soba jer se u njoj i jelo i obitavalo kad se nije delalo. Voda se dobavljala s ručne pumpe u malom dvorištu koje je sadržavalo i zahod, drvarnicu, a nekad i kokošinjac.

 

Ne zvuči baš primamljivo, kaj ne?

 

Neki siroti ljudi, koji nisu mogli ni takvu si kućicu priuštiti, živeli su u iznajmljenom sobičku tavana ili podruma kuće na periferiji.

 

 


 

Škicnite i ovaj štosni članak:

Grad u gradu: Evo zakaj je Dubrava kvart koji ima sve kaj ti srčeko poželi

 


 

Prizemlje za posel, a katovi za stanare

 

Imućniji su pak Agrameri iznajmljivali stanove u najamnim kućama. Bile su novoizgrađene u secesijskom stilu.

 

Od starih su se zgrada razlikovale svojim ukrašenim pročeljima koja i danas možete primijetiti šetnjom centrom grada.

 

Jednom od najljepših smatrala se Kalina zgrada na križanju Masarykove i Gundulićeve.

 

Prizemlja su takvih zgrada bila rezervirana za trgovine ili poslovne prostore, dok su katovi, kojih je bilo svega dva ili tri, bili rezervirani za stanove.

 

U njima su saloni i sobe bili smješteni uz ulično pročelje, a gospodarski trakt koji je uključivao kuhinju, špajzu i služinsku sobu, kao i sanitarni čvor, nalazio se u dijelu izbačenom prema unutrašnjem dvorištu.

 

Zgleda da starim Zagrepčancima nije smetala ulična buka, pa su spavali u sobama s pogledom na cestu.

 

 


 

Škicnite i ovaj štosni članak:

Trešnjevka zanavek u srcu: Zbog ovoga je kvart kojim se ponose oni koji su zrasli na Trešnji

 


 

Nisu zmislili toplu vodu, al’ ko da jesu

 

Novitet u tim stanovima bila je topla voda, točnije cilindrična peć u kupaonici koja je bila povezana s kadom. Kuhinju je pak krasil golemi zidani šporet s keramičkim pločicama koji je imal i pećnicu i bakreni kotlić za grijanje vode.

 

Namještaj je u takvim kuhinjama bil ukrašen platnenom garniturom stolnjaka i podložaka.

 

To su kao miraz građanske nevjeste donosile sa sobom. Po zidu su visele bakrene rajngle, police s mirodijama i platnene krpe koje su imale prigodno izvezene natpise.

 

Elitni Josipovac

 

Kvalitetu stanovanja na visoku su razinu podigle obiteljske kuće ili urbane vile. One su se smjestile na zelenijim površinama grada.

 

Prvi je takav kvart niknul na Josipovcu, današnja Nazorova tj. podružje između Ulice Ivana Gorana Kovačića i Nazorove ulice, kao i Tuškancu.

 

Cilj je arhitekata tad bio osigurati familijama doticaj s prirodom, pa su nerijetko gradili vrt kao dio cjeline sa stanom.

 

Petorosobne kuće kak’ je na primjer vila Frangeš na Rokovu perivoju, imale su sve posebno dizajnirano; osim kuće i vrta, sav mobilijar, tapete i kućni pribor.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Facts (@zagrebfacts)

 


 

Naslovne fotografije:

 

  • Nepoznati autor, 1935.
  • Berislav Pavušek, 1935.

 

Izvori:

 

  • Špoljarić, B. (2008). Stari Zagreb od vugla do vugla, AGM, MGZ, Zagreb (57)
  • Muraj, A., (2013) Zagrebačka blagdanska ozračja – slavlja, priredbe, zabave na početku 20. stoljeća (14-16), Institut za etnologiju i folkloristiku – AGM – Muzej grada Zagreba