Marija Jurić Zagorka: Zanimljivosti o ženi koju sve generacije imaju rad

Marija Jurić Zagorka

Marija Jurić Zagorka: Zanimljivosti o ženi koju sve generacije imaju rad

21. studenoga 2021.

Piše: Maja Elez

Marija Jurić Zagorka, prva hrvatska ženska politička novinarka, živjela je na adresi Dolac 8. Osim kaj je usko vezana za grad koji imamo rad, Zagorka je živjela buran život koji malotko danas može zamisliti. Donosimo vam nekoliko zanimljivih činjenica o Zagorki koje bi svako trebal znat.

 

Marija Jurić Zagorka

PHOTO © Nepoznati autor i godina

 

Ni London nema kaj ti imaš

U to je vrijeme zastupljenost žena u novinarstvu, posebno političkom novinarstvu bila minimalna, gotovo nepostojeća. U Londonu djeluju sufražetkinje te u cijelome gradu postoji pet žena novinarki koje nemaju nikakvog uvida u politički život grada tj. države. Zagorka je prva hrvatska, ali i prva ženska novinarka u ovome dijelu Europe koja je imala hrabrosti pisati o političkim zbivanjima.

 

Osim kaj je savršeno znala njemački i mađarski, imala je veliku podršku biskupa Strossmayera zbog kojeg kasnije i počinje raditi u Obzoru te u jednom periodu postaje i njegova urednica. Kak’ je i sama govorila, biti politička novinarka u to vrijeme bilo je krajnje nemoralno i u rangu sa ženama koje su radile u javnoj kući.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Facts (@zagrebfacts)

 

 

Iglica, Petrica Kerempuh i Zagorka

Sigurno se pitate kak’ su Iglica, Petrica Kerempuh i Zagorka povezani? Osim kaj su sva tri imena dosta upečatljiva svi pripadaju istoj osobi – Zagorki. Kak’ smo već rekli da je u to vrijeme za ženu bilu nepojmljivo biti novinarka, Zagorka, da bi se „sakrila“, koristila je brojne pseudonime, a posebno muške.

 

Cenzura novinarstva u to je vrijeme bila golema, posebno 1903. godine kad su u gradu bile svakodnevne demonstracije koje je Zagorka detaljno opisivala i prikazivala u svojim člancima. Morala je zaštiti samu sebe jer svatko tko je pisal o tome završil je u zatvoru ak’ nije uspio pobjeći iz zemlje. Danas je najupečatljivije ostalo Zagorka, pseudonim kojim se i sama nazivala u svojim autobiografijama.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Facts (@zagrebfacts)

 

„Dolje, Khuen-Héderváry!“

Godine 1903. Zagorka je htjela organizirati prosvjed žena protiv vlasti bana Khuena-Héderváryja. Kak’ je bilo zabranjeno okupljat se na Markovu trgu, odlučila je da će se prosvjed održati nakon mise zadušnice za jednog od stradalih u neredima te godine.

 

Uputila je javni poziv za žene da dođu na misu, a nakon završetka mise zatvorila je sva vrata osim južnih koja gledaju na Banske dvore. Kak’ su žene izlazile tak’ su i dobivale razne zastavice, parole i natpise te u trenutku kad je Zagorka shvatila da su sve žene „potkrijepljene“ počela je vikat „Dolje, Khuen-Héderváry!“

 

Tak’ je nastal prvi spontani prosvjed žena kojim se htjelo dokazat da su žene izuzetno politički aktivne. Nakon toga pokrenula je časopis Hrvatica u kojem je pisala o aktualnim pozicijama žena u Hrvatskoj, ženama u prošlosti, modi.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Facts (@zagrebfacts)

 

Prvi roman u kojemu je radnja bazirana na ženskim likovima

Kad velimo coprnica na pamet nam padne zla žena s velikim šeširom kaj stalno nekaj loše dela i izvodi protiv nekog. Zagorka je htjela razbiti ovaj mit i prvi je put pokazala coprnicu kao dobru ženu u svome romanu Grička vještica. Osim kaj je Grička vještica danas jedno od najpoznatijih Zagorkinih djela ona predstavlja i prvi roman u kojemu je radnja bazirana na ženskim likovima.

 

Pojavljuju se i muški likovi, no Zagorka kroz ovaj roman želi dokazati kak’ žene mogu i jesu ponekad najveći prijatelji, ali i neprijatelji ženama. Osim kaj su u njezinim drugim romanima žene isto glavni pokretači radnje Zagorka je kroz svoje romane toliko precizno opisivala građu Zagreba te je išla do tolikih detalja da je pronalazila točna imena i prezimena žena koje su osuđene da su coprnice, ali je pronalazila i točne adrese stanovanja likova i mjesta gdje su se suđenja izvodila.

 

Pisala je mnoge romane u kojima je opisivala svakodnevne događaje toga vremena koji su puni nepravde i zla, no kako ne bi bila u problemu od strane tadašnje vlasti, biskup Strossmayer joj je predložio da i dalje piše o tim temama, ali da vrijeme radnje prebaci u prošlost i upravo su tak’ nastali čuveni Zagorkini povijesni romani.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Facts (@zagrebfacts)

 

 

Memorijalni stan

Centar za ženske studije spriječio je kupnju Zagorkina stana od strane privatne osobe te je Grad Zagreb otkupio stan i pretvorio ga u memorijalni centar koji je na snazi od 2009. Memorijalni centar posljednjih 15 godina organizira znanstveni skup na kojemu se raspravlja o radovima Marije Jurić Zagorke kako bi sjećanje o njoj i dalje svakodnevno živjelo i postojalo.

 

Stan možete posjetiti svaki četvrtak od 11 do 19 sati, a žensko-studijska knjižnica koja se nalazi u sklopu stana otvorena je četvrtkom od 11 do 16. sati. Adresa vam je već ziher dobro poznata – Dolac 8. Mjesto koje nam omogućuje da se svaki čin i svako djelo velike Zagorke nikad ne zaboravi.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Facts (@zagrebfacts)

 


 

Škicnite i ove štosne članke:

Izumi Slavoljuba Penkale koji su Zagrepčanima i cijelom svijetu olakšali život

Staze na Medvednici s mjestima na kojima vidite Zagreb kao na dlanu

Sisvete u starom Zagrebu: Ovak su se negda Zagrepčani pripremali za svetkovinu Svih svetih

 


 

Izvori:

 

Fotografije: